Hrvatska delegatura
Hrvatska delegatura
Draga braćo i sestre!
U srijedu, 31. srpnja, bit će
u 18.00 sati
Zahvaljujemo Bogu na daru mjeseca srpnja (mjeseca Krvi Kristove) te na milostima koje nam je Bog dao časteći ovu relikviju!
Mjesto:
Centar pomirenja
Prozorska 167, Prozorje
10370 Dugo Selo
Blagoslovljena Krv Kristova!
Deseti Slet Zajednice Krvi Kristove u Međugorju
od 27. do 29. rujna 2024.
Program:
7.30 Križni put
13.00 Ispovijed i klanjanje pred Presvetim
14.00 sv. Misa s godišnjom obnovom članstva
ZA GRUPE KOJE OSTAJU U MEĐUGORJU DO NEDJELJE:
Sudjelovanje u večernjem programu svetišta Majke Božje Kraljice mira
PRIJAVE:
email: centarpomirenja@gmai.com ili tel. 091 5130 107 (Jadranka)
Proslavili smo svetkovinu Predragocjene Krvi Kristove, 1. srpnja, u Centru pomirenja. Svećano misno slavlje predslavio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. Svečano je u crkvu unesena relikvija Predragocjene Krvi Kristove, o kojoj možete saznati više informacija na ovoj poveznici.
Uz Misionare Krvi Kristove iz Hrvatske delegature i Poljske provincije, na misnom slavlju koncelebrirali su i provincijali, svećenici Dugoselskog dekanata te ostali svećenici.
Uvodni govor na početku misnog slavlja imao je p. Ilija Grgić, cpps, provincijalni delegat Poljske provincije i upravitelj Hrvatske delegature, ovim riječima: Oče nadbiskupe, dobrodošli u svoje i među svoje. Dobrodošli u Centar pomirenja misionara Krvi Kristove. Dok Vas pozdravljam zahvaljujem što ste unijeli u ovaj Centar pomirenja relikvije Krvi Kristove. Te relikvije nisu nikakav dodatak ovaj crkvi, ali njihova je zadaća da nas još više potaknu na uočavanje Kristove žrtve prema čovjeku – dodavši: Nema boljega i jačega znaka od Isusove Krvi.
Na početku homilije nadbiskup Kutleša kazao je kako smo se okupili u ovom Centru pomirenja, koji pripada Hrvatskoj delegaturi Družbe misionara Krvi Kristove. Članovi Družbe misionara nadahnuće crpe u posebnom čašćenju Predragocjene Krvi Kristove. Današnji dan je za njih svetkovina, a nama velika radost jer smo dionici ove svečane hvale.
Govoreći o teološkom značenju Kristove krvne žrtve, u svojoj homiliji, nadbiskup Kutleša uspoređujući starozavjetne i novozavjetne žrtve rekao je da su starozavjetne žrtve bile samo sjena onoga što će doći. One su prethodile savršenoj Kristovoj žrtvi koja će jednom zauvijek biti prinesena za grijehe cijeloga svijeta te da u Novom zavjetu Isus Krist postaje ta savršena žrtva. Njegova krv nije samo krv nevine osobe, već krv Božjeg Sina. Nastavljajući o Kristovoj krvi kao cijeni našega otkupljenja, nadbiskup Kutleša naveo je kako je ona jedinstvena žrtva, sveta žrtva i spasonosna žrtva, naglasivši kako Krv Kristova nas poziva na vjeru koja se očituje kroz sakramente. Po krštenju ulazimo u otajstvo Kristove smrti i uskrsnuća, a u euharistiji primamo samu Kristovu krv koja nas neprestano čisti i posvećuje.
Govoreći o Kristovoj krvi kao temelju zajedništva otkupljenih, nadbiskup Kutleša rekao je da smo Kristovom krvlju postali dio Božje obitelji, nasljednici Božjih obećanja i primatelji njegove milosti, a ističući čašćenje relikvija rekao je kako su relikvije koje se danas svečano stavljaju na čašćenje živi podsjetnik na Kristovu žrtvu koja je temelj našeg spasenja. Pomoć su da u duhu oživimo i kušamo svetost događaja na Golgoti, trenutka kada je Isus, Sin Božji, dao svoj život za spasenje svijeta.
Zaključujućio je homiliju riječima: Pred ovim relikvijama uvijek se pitajmo kako naša vjera utječe na naše osobne odluke, ponašanje i način na koji živimo. Kao otkupljeni Božji narod, pozvani smo živjeti na način koji odražava Kristovu žrtvu i ljubav. Trebamo se zapitati: Kako možemo biti svjetlo u svijetu? Kako možemo pokazati Kristovu ljubav prema bližnjima? Isus nas poziva da budemo sol zemlje i svjetlo svijeta. Odgovaramo li na taj poziv? Kada svjedočimo o Kristovoj krvi, mi pokazujemo svijetu snagu Božje ljubavi i otkupljenja. Možemo je svjedočiti duhovnim i tjelesnim djelima milosrđa, praštanjem i pomirenjem, životom u pravednosti i poštenju.
Na završetku euharistijskog slavlja p. Ilija Grgić, CPPS zahvalio je i darovao nadbiskupu Kutleši sliku Gašpara del Bufala, riječima: Zahvaljujem za Vašu nazočnost, za ovo što ste učinili, za Vašu molitvu i ovu euharistijsku žrtvu koju ste prinijeli.
Misno slavlje i euharistijsko klanjanje prije misnog slavlja molitvom i pjesmom animirali su članovi Zajednice Krvi Kristove, koji svakog 21. u mjesecu i svake nedjelje daju svoj doprinus našim slavljima.
Relikvija Krvi Kristove bit će izložena na čašćenje do kraja srpnja u Centru pomirenja (Prozorje kod Dugog Sela).
Fotografije: “Beyond Photo”, Petar Rimac
1.srpnja ove godine je naša svetkovina Predragocjene Krvi Kristove
u Centru pomirenja (Prozorje kod Dugog Sela)
Program:
17,00 Klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom i prilika za sv. Ispovijed
18,00 Svečano unošenje Relikvije i Sv. Misa predvodi mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup
Bazilika u Mantovi
Bazilika sv. Andrije Apostola u Mantovi, koja je ujedno i konkatedrala, povlaštena je do dana današnjega kao čuvarica najdragocjenijeg blaga – relikvije Krvi Kristove. Ne čudi što je konkatedrala kroz povijest Mantove, s obzirom na svoje vjersko značenje, uvijek bila u središtu vjerskog i društvenog života. Povijesno je dokazano da su na mjestu gdje se danas nalazi bazilika, koju je projektirao Leon Bapttista Alberti, postojale dvije crkve, građene u različitim vremenskim razdobljima, posvećene sv. Andriji Apostolu.
Teško je odrediti točno vrijeme izgradnje prve crkve. Prema mišljenju nekih povjesničara najvjerojatnije je to bilo u razdoblju nakon prvog „inventio“ – pronalaska relikvije. Drugi pak povjesničari datum izgradnje prve crkve pomiču u vrijeme karla velikoga i ne povezuju ga uopće s čuvanjem relikvije. Sva ostala spominjanja su povezana s relikvijama Predragocjene Krvi.
Štovanje relikvija Krvi Kristove u Mantovi
Dva događaja, odnosno dva ‘pronalaska’ relikvija, stoje u početcima štovanja Predragocjene Krvi u Mantovi. Prvi pronalazak relikvija dogodio se 804. godine, a zabilježio ga je časnik i biograf Karla Velikoga Eginard u „Kronici Franačkog kraljevstva“. Do drugog pronalaska relikvija Krvi Kristove došlo je 1048. godine, o čemu nas dosta opširno izvještavaju dva srednjovjekovna izvora: „O pronalasku Gospodnje Krvi“ nepoznatog autora iz Mantove iz druge polovice Xi. stoljeća te „Kronika“ švedskog monaha Hermana di Reichenau. Iz tih izvora, te drugih povijesnih podataka i kronika, potječe predaja koja sv. Longina smješta u Mantovu.
Sveti Longin – rimski vojnik
Sveti Longin je rimski vojnik koji je na Golgoti kopljem probo Isusov bok iz kojeg su potekle krv i voda. Nakon svog obraćenja, vraćajući se u svoju domovinu Mantovu, sa sobom uzima grumen zemlje natopljene Isusovom Krvlju s kalvarije i spužvu natopljenu octom koja je bila primaknuta ustima umirućeg Isusa. U strahu da se ne obeščaste, sv. Longin relikvije Muke Gospodnje skriva u olovnu kutiju i zakapa na mjestu gdje se nalazi današnja bazilika, a što je u ono vrijeme bilo daleko izvan gradskih zidina. Ubrzo nakon toga sv. Longin umire mučeničkom smrću te biva pokopan blizu relikvija. Usred burnih povijesnih događaja koji su doveli da pada zapadnog Rimskog carstva gubi se svaki trag relikvijama sve do vremena Karla Velikoga.
Prvi pronalazak Relikvija
Godine 804. došlo je do prvog pronalaska relikvija. Prema predaji, sv. Andrija u snu se objavio jednom vjerniku i pokazao mu mjesto gdje su bile skrivene relikvije. Na poziv kralja karla velikoga u Mantovu dolazi papa Leon III. i potvrđuje autentičnost relikvija. Tom prigodom izrađen je prvi moćnik u kojem su se čuvale ove izvanredne uspomene muke Gospodnje. Mali djeličak ovih relikvija dan je kralju Karlu Velikom i izložen u njegovoj kraljevskoj kapelici u Parizu. U strahu od najezde Ungara godine 924. relikvije se ponovno skrivaju.
Drugi pronalazak Relikvija
Do drugog pronalaska relikvija došlo je 1048. godine. I ovaj se put sv. Andrija u snu javio blaženom Adalbertu – slijepcu koji je bio sluga u obitelji Canossa. Zahvaljujući tome, locirano je mjesto gdje je bilo pokopano tijelo sv. Longina kao i mramorna urna u kojoj je bila kutija s relikvijama Predragocjene Krvi. Papa Leon IX. dolazi 1053. godine u Mantovu da se pokloni dragocjenim relikvijama. Nakon svečane potvrde autentičnosti relikvija pokušao ih je odnijeti sa sobom u Rim. Došlo je do velikog otpora koji je primorao Papu da pobjegne i sakrije se u benediktinskom samostanu u Polironeu.
Gradnja bazilike
Otprilike u to vrijeme gardi se i nova crkva, veća, s kriptom u kojoj se čuvaju svete relikvije. Kamen temeljac za gradnju današnje bazilike položen je 1472. godine, a kako bi bilo više mjesta za pobožni puk koji želi štovati Krv Kristovu. Jedna od bočnih kapelica posvećena je sv. Longinu. Pokraj oltara nalaze se dva sarkofaga – onaj s kostima sv. Longina i onaj s kostima sv. Grgura Nazijanskog. Na freskama u ovoj kapelici predstavljen je prizor raspeća s Longinom koji na koljenima skuplja Kristovu Krv u kalež te scena drugog pronalaska relikvija. Kripta s relikvijama sagrađena je u obliku grčkoga križa s osmokutnom ‹crkvicom› u sredini. Relikvije Krvi Kristove stavljene su u moćnik koji je u 18. stoljeću izradio milanski zlatar Giovanni Bellezza i vidjeti ih se može samo na veliki Petak. Inače se nalaze pospremljene u mramornu urnu zelene boje. Za vrijeme najezde austrijske vojske 1848. godine došlo je do oskvrnuća relikvija: nestala je spužva i veći dio relikvija Krvi. Tom prilikom uništene su i prve posude u kojima su se čuvale relikvije.
Hodočasničko središte
Tijekom stoljeća bazilika sv. Andrije koja čuva relikvije Muke Gospodnje postala je sve posjećenije hodočasničko mjesto. Uzduž ulice koja vodi prema bazilici gradile su se crkve i gostinjci kako bi se što bolje ugostilo hodočasnike i pružila im se što kvalitetnija duhovna skrb. Najvjerojatnije po uzoru na jeruzalemsku rotondu i „svete postaje“, početkom XII. stoljeća sagrađene su četiri okrugle crkve, od kojih je do danas sačuvana samo ona sv. Lovre.
Odobrenje Kulta od strane pape Leona IX.
Na svetkovinu Uzašašća Gospodinova 1053. godine papa Leon IX. odobrio je štovanje sv. relikvija. Papa je tom prigodom podijelio potpuni oprost svima koji posjete ovaj hram. Mantova je uvijek bila ponosna što posjeduje ovako dragocjene relikvije koje su postale i njezinim simbolom. Gianfrancesco Gonzaga, prvi markiz Mantove, u XV. st. dao je izraditi srebrni novčić s natpisom: „Mantovo, Predragocjena Krv te uzdigla.“
Razvoj zajednica koje časte Gospodinovu Krv
Uz baziliku nastaju i vitezovi svetog reda otkupiteljeva, odnosno reda Predragocjene Krvi Kristove koje je osnovao knez Vincenzo I. Gonzaga 1608. godine da „časte i slave Predragocjenu Krv“. Već je od 1459. godine u bazilici djelovalo Društvo Predragocjene Krvi. Članovi toga Društva bili su muškarci plemićkoga roda koji su se obvezivali da će čuvati neprestano upaljenim svjetlo kod oltara Krvi Kristove. Članovi su vršili i druga djela milosrđa. Svakodnevno su molili drevnu molitvu poznatu kao „Sedam prolijevanja [Krvi Kristove]“. Već od XVII. stoljeća svakog 12. ožujka slavi se sv. Misa i moli vlastita služba čitanja povodom Pronalaska Krvi Kristove, odobrena od svete stolice.
Relikvija Krvi Kristove u Prozorju
Poglavarica Družbe sestara Predragocjene Krvi iz Schellenberga, Lichtenstein, dana 3. srpnja 2022. godine dala je Družbi Misionara Krvi Kristove iz Hrvatske relikviju Predragocjene Krvi. Na svetkovinu Predragocjene Krvi Kristove, 1. srpnja 2024. godine, za vrijeme euharistijskog slavlja predvođena zagrebačkim nadbiskupom Draženom Kutlešom u crkvu Predragocjene Krvi u Prozorju svečano će biti unesena relikvija Predragocjene Krvi u moćniku koji je izradio Jeronim Tišljar, akademski umjetnik.
Dokument o vjerodostojnosti relikvija Krvi Kristove
Petrus Calchi Novati, po milosti Božjoj i Apostolske Stolice biskup Svete Crkve u Lodi.
Na veću slavu Boga svemogućega i na čast Njegovih svetaca, svima i svakome ponaosob tko će ovo pismo pogledati, svjedočimo i vjerodostojnim činimo da smatramo ove svete Djeliće kao zemlju natopljenu Krvlju Gospodina našega Isusa Krista, koju, iz vjerodostojnih mjesta uzetu, s čašću stavljamo u srebrnu posudu okrugla oblika, dobro zatvorenu, zapečaćenu voskom crvene boje i opečaćenu našim pečatom. Predajemo je s mogućnošću čuvanja, darivanja drugima te za izlaganje u bilo kojoj crkvi, oratoriju ili kapelici na javno čašćenje vjernicima. Vjernike, dakle, u ruke kojih sada ili u budućnosti ove svete relikvije dođu, opominjemo u Gospodinu, da ih nije dostojno na bilo koji način prodavati, ni s njima povezivati stvari koje su predmet trgovanja.
U toj vjeri ovo svjedočanstvo, potpisano po nama i pečaćeno našim pečatom, predajemo.
Dano u biskupskoj palači u Lodi, dana 27. mjeseca prosinca Godine Gospodnje 1935.
(-) Petrus Calchi Novati,
Ep. Laudensis
SS. Reliquiarum Custos (-) Sac Felix Patrini
Dragi članovi Zajednice Krvi Kristove i svi oni koji ju želite upoznati
u ovom videu možete saznati kako je nastala naša Zajednica Krvi Kristove te kako je tekao njezin razvitak.
Neka se po ovom videu i svakom našem djelu proslavlja Krv Kristova!
Noćno bdjenje Zajednice Krvi Kristove
u svetištu Predragocjene Krvi Kristove,
u Ludbregu
22./23. lipnja 2024.
Program pogledajte na plakatu
Više informacija pogledajte na plakatu u nastavku:
POTREBNA JE PRIJAVA!
ZA PRIJAVU SE JAVITE NA:
091 950 9950 (p. Marijan)
ili
Pozivamo vas na korizmeni susret, korizmenu subotu u Ludbregu
2. ožujka 2024.
PROGRAM:
14.30 sati – Križni put
16.00 sati – Klanjanje
17.00 sati – Sveta misa
Prijave i sve podrobnije informacije:
091 950 9950 (p. Marijan)
091 171 0717 (s. Augustina)
ŽUPA CERJE I ZAJEDNICA KRVI KRISTOVE
ORGANIZIRAJU
10.-16.06.2024.
HODOČAŠĆE U LOURDES
PROGRAM
1. dan: PONEDJELJAK, 10. LIPNJA
Polazak iz Zagreba (glavni ulaz dvorana Lisinski) u 4:00. Vožnja preko Slovenije, Trsta, Padove
– posjet svetištima sv. Leopolda Mandića i sv. Antuna Padovanskog. Nastavak puta preko Verone, Genove…u večernjim satima dolazak u SAN REMO ILI NICU. Smještaj u hotel. Večera. Noćenje.
2. dan: UTORAK, 11. LIPNJA
Poslije doručka vožnja prema AVIGNONU – gradu gdje su u 14. st. boravilI pape. Razgled katedrale,
papinske palače te nastavak puta prema Lourdesu. Dolazak u večernjim satima. Smještaj u hotel. Večera. Noćenje.
3. dan: SRIJEDA, 12. LIPNJA: LOURDES – puni pansion (doručak, ručak, večera)
Hodočasnički program: međunarodna sv. misa, posjet špilji ukazanja, mogućnost umivanja u svetoj vodi, razgled svetišta, vrijeme za osobnu molitvu. U 21.00 sat večernja procesija sa svijećama i molitva krunice. Smještaj u hotel. Večera. Noćenje.
4. dan: ČETVRTAK, 13. LIPNJA: ZEMLJA BASKA
Doručak. Cjelodnevni izlet u Baskiju – razgledavanje triju gradova: Biarritz, San Jean de Luz (Sv. Ivan od Svjetla) i San Sebastijan. Povratak u Lourdes. Večera. Noćenje.
5. dan: PETAK, 14. LIPNJA: LOURDES – puni pansion (doručak, ručak, večera)
Hodočasnički program: Križni put, posjet Bernardičinoj rodnoj kući, zatvoru, župnoj crkvi sv. Petra, vrijeme za osobnu molitvu i kupnju suvenira. U 21.00 sat procesija sa svijećama i molitva krunice. Smještaj u hotel. Večera. Noćenje.
6. dan: SUBOTA, 15. LIPNJA
Rano ustajanje i sv. misa zornica. Doručak. Vožnja kroz južnu Francusku te razgled najočuvanijeg srednjovjekovnog grada CARCASSONNEA, panoramska vožnja kroz Nicu i kneževinu MONACO (Monte Carlo). Smještaj u hotel. Večera. Noćenje.
7. dan: NEDJELJA, 16. LIPNJA
Poslije doručka nastavak vožnje preko Đenove, Cremone, Verone. Posjet svetištu Madona della Corona. Dolazak u Zagreb oko pola noći.
CIJENA ARANŽMANA PO OSOBI: 600,00 €
NADOPLATA ZA JENDOKREVETNU SOBU: 180,00 €
Aranžman je rađen na bazi minimalno 45 putnika.
CIJENA ARANŽMANA UKLJUČUJE:
• hotelski smještaj na bazi 4 polupansiona i 2 puna pansiona; • prijevoz udobnim autobusom ;
• ulaznice za stari grad u Lourde, San Sebastian;
• sve pristojbe;
• ulasci autobusa u sve gradove;
• sva parkirališta i stručno vodstvo.
Prijave i sva podrobnije informacije
možete dobiti na broj telefona:
091 5130 107 (gđa. Jadranka)
Na plakatu i u našem kalendaru na ovoj web stranici nalaze se sva događanja kronološki poredana tijekom 2024. godine za sve članove Zajednice Krvi Kristove i simpatizere.
Pogledajte plakat u nastavku, a kalendar s našim događanjima u godini pogledajte u izborniku s desne strane ove web stranice:
Blagoslovljena Krv Kristova!